Neretva je rijeka duga 230 km, koja najvećim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km).
Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale. Izvire ispod planine Jabuke u BiH.
Zajedno s pritokama čini posebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta.
Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke.
Zbog tih odlika na njoj su izgrađene hidroelektrane Jablanica, Grabovica, Salakovac, Vrapčići i Čapljina.
Desne pritoke Neretve: Zurevića potok, Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat.
Lijeve pritoke Neretve: su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa.
Tok Neretve :
Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do Uloga teče prema zapadu i planinskog je tipa.
Na putu do Uloga prima pritoke: Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz Crvanjskog jezera.
Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i Hotovsku Jezernicu, kad opet teče prema zapadu u Glavatičevo. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka.
Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, Lađanicu u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do Konjica. Zatim prima Šišticu (otoku Boračkog jezera), Rakitnicu, Konjičku Ljutu i Konjičku Bijelu.
Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, Konjic, prima pritoku Trešanicu i polahko se širi u Jablaničko jezero.
Zelena ljepotica :
Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do Uloga teče prema zapadu i planinskog je tipa.
Na putu do Uloga prima pritoke: Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz Crvanjskog jezera.
Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i Hotovsku Jezernicu, kad opet teče prema zapadu u Glavatičevo. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka.
Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, Lađanicu u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do Konjica. Zatim prima Šišticu (otoku Boračkog jezera), Rakitnicu, Konjičku Ljutu i Konjičku Bijelu.
Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, Konjic, prima pritoku Trešanicu i polahko se širi u Jablaničko jezero.
Rafting na Neretvi :
Rijeka Neretva je brza, bistra, zelena i čista, čista do te mjere da se u samom kanjonu, gdje se odžava rafting, rijeka može piti direktno iz korita.
Ona je planinska rijeka koja u jednom dijelu, malo prije Konjica, prolazeći kroz duboki kanjon pruža neponovljiv doživljaj svim rafterima koji su željni dobre zabave i adrenalina, te koji vole i cijene ljepote prirode.
Rafting starta u dolini Glavatičeva i završava se u Konjicu, što omogućava da se prođe oko 23 km rijeke, kroz kanjone ukrašene vodopadima, pored malih plaža i bistrih pritoka.
Na putu dugom dvadesetak kilometara, spuštajući se kroz kanjon Neretve, od Glavatičeva do sela Džajići , vidjet ćete i doživjeti neponovljive prizore netaknutog sklada veličanstvene prirode.
Plahi brzaci i vodopadi, smaragdno korito kanjona, gdje se plavetnilo neba naslanja na bjelinu pomno isklesanog stijenja dlijetom vremena, zasjenci i uvale, osunčane plaže i prikrajci, riba i ptica, zov i pjesma, bit će razlogom vašeg ushićenja i posvemašnje radosti u susretu s neviđenim i još nedoživljenim.
Stari most na Neretvi
Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.
Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin.
Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen tijekom Rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine.
Obnovljen je nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. srpnja 2004. godine.
Stari most ima izražen luk širok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom.
S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterij, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportiran na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdržali devetogodišnju izgradnju, on se može smatrati jednim od najvećih arhitektonskih dostignuća svog vremena.
Stari most 1900. godine
Stari most 1993. godine
Stari most danas
